Agrarna ekonomija i ruralni razvoj

          Akademski master-studij za usmjerene Agromenadžment sastodi se iz 13 obaveznih i četiri izborna predmeta. Lista izbornih predmeta sadrži ukupno 18 predmeta. Studij obuhvata standardni studijski period od četiri semestra sa tri teorijska i jednim semestrom prakse. Praktični semestar naveden je kao prvi semestar. Studij se završava sa odbranom master-teze.
          U trećem semestru studentima će biti ponuđene četiri oblasti za izradu stručnog projekta na bazi studije slučaja, u skladu sa nastavnim planom i programom, iz kojeg studenti moraju odabrati jedan. Izbor studijskih oblasti za stručni projekat uzima se prije početka trećeg semestra. Izborne oblasti su sledeće: Preduzetništvo, Agro-ekonomski konsalting, Poljoprivredni i regionalni razvojni koncepti, Istraživane i razvoj). Praktični semestar se sastoji od 20 nedjelja praktičnih časova, uključujući praktičnu nastavu koja se izvodi kao konsultativna nastava sa mentorom praktične nastave. Pored praktičnog semestra, studij obuhvata najmanje četiri nedjelje stažiranja odnosno prakse u poljoprivrednom preduzeću.
           Stažiranje može da se obavlja i u periodu između 2. i 3, 3. i 4. semestra kad nema predavanja ili u 4. semestru. Dodatnu vrijednost novom usmjerenu daje mogućnost angažovanja profesorskog kadra sa Univerziteta Vajenštefan u Njemačkoj, kao i partnerskih univerziteta koji bi bili gostujući predavači na pojedinim modulima, a čiji angažman bi bio finansiran iz ERASMUS+ projekta. 

Semestar Agrobiznis (moduli)
I Metodologija naučno istraživačkog rada Primijenjena statistika Menadžment u agrobiznisu Poljoprivredna i međunarodna integracija Savremeni trendovi u finalizaciji poljoprivrednih proizvoda
II Investicije u izradi investicionih programa u agrobiznisu Finansijska tržišta i berze Razvoj preduzetništva u agrobiznisu Regionalni marketing Metodi izbora optimalne agroindustrijske proizvodnje
III Izborni modul 1 Izborni modul 2 Izborni modul 3 Izborni modul 4 Izborni modul 5
IV Stručni projekt Završni (master) rad
Semestar Ruralni razvoj I (moduli)
I Metodologija naučno istraživačkog rada Primijenjena statistika Socio-geografska istraživanje u ruralnim područjima Poljoprivredna i međunarodna integracija u razvoju ruralnih područja Šumarstvo u razvoju ruralnih područja
II Ruralni razvoj Savremeni trendovi u finalizaciji poljoprivrednih proizvoda Politika, planiranje i programiranje ruralnog razvoj Regionalni marketing Regionalni razvoj
III Izborni modul 1 Izborni modul 2 Izborni modul 3 Izborni modul 4 Izborni modul 5
IV Stručni projekt Završni (master) rad
WordPress Data Table
WordPress Data Table
Ruralni razvoj II (moduli)
I Ruralna ekonomija ruralna ekologija Ruralna sociologija Ruralni razvoj Izborni modul
II Izborni modul Izborni modul Završni master
WordPress Data Table
WordPress Data Table
Semestar Agromenadžment (moduli)
I Praksa Praktična nastava
II Agrarna politika Proizvodna ekonomija Upravljanje i kontroling Primjenjena informatika sa socijalnim istraživanjem Izborni predmet I Izborni predmet II
III Poslovno planiranje Farm menadžment Međunarodni marketing i agrobiznis Projektno planiranje i ocjena projekta Izborni modul IV Izborni modul V
IV Stručni projekti Završni (master) rad
WordPress Data Table
WordPress Data Table

Agrarna ekonomija i ruralni razvoj (II ciklus)

Nastavni proces na drugom ciklusu studija u okviru studijskog programa Agrarna ekonomija i ruralni razvoj (Master studij) odvija se na dva usmjerenja i to: Agrobiznis i Ruralni razvoj I, koji studentima omogućava sticanje praktičnih i teoretskih znanja iz većeg broja poljoprivrednih, ekonomskih i društvenih nauka. Na master studiju studenti se obrazuju za stručni i naučni rad u oblasti ekonomike poljoprivrede i ruralnog razvoja. Trajanje master studija je dvije godine odnosno četiri semstra. Nastsvni plan se sastoji od 15 predmeta, stručnog projekat i završnog (master) rada. Završni rad se vrednuje sa 20 ECTS bodova, čime student ostvaruje 120 ECTS.

Kao rezulata participacije, nastavnog kadra studijskog programa Agrana ekonomija i ruralni razvoj, u TEMPUS projektu pod nazivom „Uspostavljanje savjetodavne mreže za ruralni razvoj u zemljama zapadnog Balkana“ uspostavljen je i organizovan jednogodišnji master studija (60 ECTS) iz ruralnog razvoja (Ruralni razvoj II). Nastava na ovom usmjerenju master studija se izvodi po identičnom planu i programu na univerzitetima u Banjoj Luci, Novom Sadu, Tetovu i Tirani, a pod mentorstvom univerziteta u Redingu, Vaheningenu, Oslu i Pragu. Završetkom II ciklusa akademskih studija (master studij) na usmjerenju Agrobiznis student stiče zvanje master agrobiznisa- 300 ECTS, a po okončanju usmjerenja Ruralni razvoj I ili II dodjeljuje mu se zvanje master ruralnog razvoja – 300 ECTS.

 

Animalne nauke

Studijski program Animalna proizvodnja sa studijama drugog ciklusa na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banja Luci je osnovan 2006. godine. Razlog osnivanja studijskog programa drugog ciklusa Animalna proizvodnja jeste sticanje specijalističkih znanja u pojedinim užim naučnim oblastima za kojima postoji suštinska društvena potreba.Na studijskom programu Animalna proizvodnja studije su definisane po sistemu 3+2+3. Drugi ciklus studija se odvija u okviru dva usmjerenja i to:
Bezbjednost hrane animalnog porijekla u lancu poljoprivredne proizvodnje i Stočarstvo.
Nastava na drugom ciklusu studija traje dvije godine, odnosno četiri semestra. Opterećenje po semestru je 30 ECTS bodova, odnosno 60 ECTS bodova za akademsku godinu, tako da student tokom studiranja na drugom ciklusu studija ostvari ukupno 120 ECTS bodova, što sa prvim ciklusom čini ukupno 300 ECTS. Nastavni plan čine obavezni i izborni nastavni predmeti, stručni projekat i magistarski (zavšni rad).
Akademski nazivi koji se stiču po završetku drugog ciklusa akademskih studija na usmjerenjima Animalna proizvodnja su: master animalne proizvodnja i master stočarstva. Odbranom master rada studenti stiču pravo da se zaposle u zvanju rukovodioca animalne proizvodnje na farmama manjeg ili većeg kapaciteta svih životinjskih vrsta u privatnom i državnom sektoru, ili stečeno znanje mogu primjeniti i u naučnim, stručnim i državnim institucijama, kojima je primarno, odnosno sekundarno istraživanje animalna proizvodnja.