Institut za ratarstvo

Institut za ratarstvo je osnovan 2005. godine kao organizaciona jedinica Poljoprivrednog fakuteta u Banja Luci. Institut obavlja naučnoistraživačku djelatnost i stručne usluge iz oblasti ratarstva (žitarice, industrijske i krmne biljke) i poljoprivredne mehanizacije; proizvodnje i sertifikacije sadnog i sjemenskog materijala, zaštite zdravlja, biotehnologije, fiziologije i ishrane, genetike i oplemenjivanja, sistema i ekonomičnosti gajenja ratarskih biljaka, kao i adaptacije ratarskih biljaka na klimatske promjene i laboratorijske analize proizvoda ratarskih biljaka.

Institut obavlja naučnoistraživačku djelatnost kroz različite istraživačke programe, i to:

  • Programe osnovnih, primijenjenih i razvojnih istraživanja;
  • Programe podsticanja naučno-istraživačkog i stručnog rada u okviru unapređenja tehnološkog, inovacionog, regionalnog i ukupnog ekonomskog razvoja;
  • Programe obezbjeđenja prostora, opreme i edukovanog naučno-stručnog kadra za naučno-istraživački rad i edukaciju studenata;
  • Programe domaće i međunarodne naučne i stručne saradnje;
  • Programe uključivanja u međunarodne naučne institucije i međunarodne asocijacije, koje imaju iste ili slične programske i istraživačke ciljeve;
  • Programe osposobljavanja i usavršavanja kadrova za naučno-istraživački rad;
  • Programe podsticanja mladih kadrova za osposobljavanje i usavršavanje za naučno-istraživački rad;
  • Programe izdavanja i nabavke literature;
  • Programe održavanja i učešća na domaćim i međunarodnim naučnim i stručnim skupovima i
  • Izradu studija, ekspertiza i elaborata.

Institut obavlja i pruža stručne usluge kroz:

  • Prenošenje naučnih i stručnih saznanja u praktičnu primjenu;
  • Izdavanje atesta i sertifikata ;
  • Izradu planova i praktičnih rješenja;
  • Izdavačku i edukativnu djelatnost;
  • Konsalting, marketing i inženjering
  • Izradu i reviziju, te realizaciju razvojnih i primijenjenih projekata i studija;
  • Kartiranje invazivnih vrsta;
  • Stručne poslove po osnovu ovlašćenja u certifikaciji organske i integralne proizvodnje hmelja, žitarica, industrijskih i krmnih biljaka

Institut za ratarstvo u svom sastavu ima četiri laboratorije:

  • Laboratorija za ekofiziologiju
  • Laboratorija za entomologiju
  • Laboratorija za sjemenarstvo
  • Laboratorija za poljoprivrednu mehanizaciju.

Institut za ratarstvo ima 14 članova od čega 10 u naučnom zvanju.

Rukovodilac instituta je prof. dr Vojo Radić.

Usluge

Proizvodnja sjemena podliježe obaveznoj kontroli. Kontrolom proizvodnje sjemena utvrđuje se porijeklo vrsta, sorta i kategorija upotrijebljenog sjemena.Kontrolu proizvodnje kategorija sortnog sjemena vrši ovlašćena institucija. Poljoprivredni fakultet, Univerziteta u Banjoj Luci rješenjem Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske je ovlašćen za vršenje poslova kontrole sjemenskih usjeva poljoprivrednog bilja.

 

Jedna od uslužnih aktivnosti Instituta za ratarstvo predstavlja kontrola i kalibracije uređaja za zaštitu biljaka.

Cilj kontrole i kalibracije uređaja za zaštitu biljaka je da na osnovu potencijalnih mogućnosti u proizvodnim uslovima obezbijedi uštedu energije kao i povećanje ljudskog i mašinskog rada.

 

Laboratorije instituta

Jedna od uslužnih aktivnosti Instituta za ratarstvo predstavlja kontrola i kalibracije uređaja za zaštitu biljaka. Cilj kontrole i kalibracije uređaja za zaštitu biljaka je da na osnovu potencijalnih mogućnosti u proizvodnim uslovima obezbijedi uštedu energije kao i povećanje ljudskog i mašinskog rada.proizvodnje kategorija sortnog sjemena  vrši ovlašćena institucija. Poljoprivredni fakultet, Univerziteta u  Banjoj Luci rješenjem Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske je ovlašćen  za vršenje poslova kontrole sjemenskih usjeva poljoprivrednog bilja. 

Osnovni istraživački program laboratorije obuhvata morfološke, fiziološke i cito-histološke aspekte interakcije ekoloških faktora i procesa organogeneze u rastu i razvoju poljoprivrednih biljaka u različitim uslovima gajenja, kao i produkciju biomase.Istraživanja od posebnog značaja u laboratoriji obuhvataju proučavanje ekofizioloških faktora otpornosti na niske temperature i sušu. Laboratorijske tehnike istraživanja bazirane su na opremi za histologiju (mikrotom za rezanje u ledu), binokularnoj lupi i svjetlosnom mikroskopu sa softverom za digitalnu analizu slike, kao i mogućnošću rada u području fluorescencije.

                                                                                                                                      Šef laboratorije: prof.dr Danijela Kondić

Osnovni istraživački program laboratorije za entomologiju podrazumijeva detekciju korisne i štetne entomofaune, koja se bazira na proučavanju njihovih morfoloških, anatomskih i bioloških karakteristika.Laboratorija obavlja stučne usluge, odnosno vrše se pregledi biljnog i insekatskog materijala, procjenjivanje intenziteta napada štetočina i daje prijedlog adekvatnih mjera zaštite. Za potrebe rada u laboratorijskim i poljskim uslovima laboratorija je opremljena neophodnom opremom (stereomikroskop sa integrisanom kamerom i mikroskop), terenskim i laboratorijskim priborom i hemikalijama.

                                                                               Šef laboratorije: doc. dr  Branimir Nježić

Osnovni istraživački program laboratorije obuhvata primijenjena istraživanja iz oblasti sjemenarstva i oplemenjivanja poljoprivrednih biljaka. Laboratorija raspolaže najsavremenijom opremom potrebnom za izvođenje stručnog i naučnog rada vezanog za kvalitet sjemena svih ratarskih i povrtarskih biljnih vrsta, trava, ljekovitog i aromatičnog bilja. Savremena oprema i visoko stručni kadrovi omogućavaju kompletne, ujednačene i neutralne analize kvaliteta sjemena. Djelatnost laboratorije obuhvata: ispitivanje kvantitativnih i kvalitativnih osobina sjemena, ispitivanje fiziologije sjemena, biotehnološka ispitivanja sjemena, ispitivanje zdravstvene ispravnosti sjemena.                                                                                       Šef laboratorije : Prof. dr Vojo Radić

Laboratorija je ovlaštena od strane Minisarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske za vršenje kontrole i atestiranja uređaja za aplikaciju pesticida.

Šef laboratorije: Prof. dr Zoran Maličević

Rukovodilac instituta
Prof. dr Vojo Radić
Tel: + 387 51 330-958
vojo.radic@agro.unibl.org

Agrarna ekonomija i ruralni razvoj (II ciklus)

Nastavni proces na drugom ciklusu studija u okviru studijskog programa Agrarna ekonomija i ruralni razvoj (Master studij) odvija se na dva usmjerenja i to: Agrobiznis i Ruralni razvoj I, koji studentima omogućava sticanje praktičnih i teoretskih znanja iz većeg broja poljoprivrednih, ekonomskih i društvenih nauka. Na master studiju studenti se obrazuju za stručni i naučni rad u oblasti ekonomike poljoprivrede i ruralnog razvoja. Trajanje master studija je dvije godine odnosno četiri semstra. Nastsvni plan se sastoji od 15 predmeta, stručnog projekat i završnog (master) rada. Završni rad se vrednuje sa 20 ECTS bodova, čime student ostvaruje 120 ECTS.

Kao rezulata participacije, nastavnog kadra studijskog programa Agrana ekonomija i ruralni razvoj, u TEMPUS projektu pod nazivom „Uspostavljanje savjetodavne mreže za ruralni razvoj u zemljama zapadnog Balkana“ uspostavljen je i organizovan jednogodišnji master studija (60 ECTS) iz ruralnog razvoja (Ruralni razvoj II). Nastava na ovom usmjerenju master studija se izvodi po identičnom planu i programu na univerzitetima u Banjoj Luci, Novom Sadu, Tetovu i Tirani, a pod mentorstvom univerziteta u Redingu, Vaheningenu, Oslu i Pragu. Završetkom II ciklusa akademskih studija (master studij) na usmjerenju Agrobiznis student stiče zvanje master agrobiznisa- 300 ECTS, a po okončanju usmjerenja Ruralni razvoj I ili II dodjeljuje mu se zvanje master ruralnog razvoja – 300 ECTS.

 

Animalne nauke

Studijski program Animalna proizvodnja sa studijama drugog ciklusa na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banja Luci je osnovan 2006. godine. Razlog osnivanja studijskog programa drugog ciklusa Animalna proizvodnja jeste sticanje specijalističkih znanja u pojedinim užim naučnim oblastima za kojima postoji suštinska društvena potreba.Na studijskom programu Animalna proizvodnja studije su definisane po sistemu 3+2+3. Drugi ciklus studija se odvija u okviru dva usmjerenja i to:
Bezbjednost hrane animalnog porijekla u lancu poljoprivredne proizvodnje i Stočarstvo.
Nastava na drugom ciklusu studija traje dvije godine, odnosno četiri semestra. Opterećenje po semestru je 30 ECTS bodova, odnosno 60 ECTS bodova za akademsku godinu, tako da student tokom studiranja na drugom ciklusu studija ostvari ukupno 120 ECTS bodova, što sa prvim ciklusom čini ukupno 300 ECTS. Nastavni plan čine obavezni i izborni nastavni predmeti, stručni projekat i magistarski (zavšni rad).
Akademski nazivi koji se stiču po završetku drugog ciklusa akademskih studija na usmjerenjima Animalna proizvodnja su: master animalne proizvodnja i master stočarstva. Odbranom master rada studenti stiču pravo da se zaposle u zvanju rukovodioca animalne proizvodnje na farmama manjeg ili većeg kapaciteta svih životinjskih vrsta u privatnom i državnom sektoru, ili stečeno znanje mogu primjeniti i u naučnim, stručnim i državnim institucijama, kojima je primarno, odnosno sekundarno istraživanje animalna proizvodnja.