Institut za stočarstvo

Savjet Poljoprivrednog fakulteta je 21.4.2003. donio Odluku, br. 269-2/2/03, o osnivanju Institut za stočarstvo, kao istraživačko-razvojnog instituta Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, a Rješenjem Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srpske (br. Rješenja; 06/6-61-366/04) od 19.11.2004. godine upisan je u registar naučnoistraživačkih ustanova kod Ministarstva nauke i tehnologije pod rednim brojem 6.

Struktura zaposlenih u Institutu za stočarstvo:

  • 4 doktora nauka
  • 1 dipl. inž. poljoprivrede
  • 1 laborant

Institut za stočarstvo Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci obavlja naučnoistraživačku djelatnost i stručne usluge iz oblasti animalne proizvodnje i mljekarstva, odnosno: govedarstva, ovčarstva, kozarstva, konjarstva, svinjarstva, živinarstva, morske i slatkovodne akvakulture i ribarstva, pčelarstva, hrane za životinje i ishrane domaćih životinja, biotehnologije u animalnoj proizvodnji, selekcije i oplemenjivanja gajenih životinja, proizvodnje i kontrole proizvoda animalnog porijekla, u skladu sa upisanim djelatnostima Univerziteta u Banjoj Luci i Fakulteta.

Institut obavlja naučnoistraživačku djelatnost kroz različite istraživačke programe, i to:

  • Programe osnovnih, primijenjenih i razvojnih istraživanja;
  • Programe podsticanja naučno-istraživačkog i stručnog rada;
  • Programe obezbjeđenja prostora, opreme i edukovanog naučno-stručnog kadra za naučno-istraživački rad i edukaciju studenata;
  • Programe domaće i međunarodne naučne i stručne saradnje;
  • Programe uključivanja u međunarodne naučne institucije i međunarodne asocijacije, koje imaju iste ili slične programske i istraživačke ciljeve;
  • Programe osposobljavanja i usavršavanja kadrova za naučno-istraživački rad;
  • Programe izdavanja i nabavke literature;
  • Programe održavanja i učešća na domaćim i međunarodnim naučnim i stručnim skupovima;
  • Izradu i reviziju, te realizaciju naučno-istraživačkih, razvojnih i primijenjenih projekata, programa i studija;
  • Izradu studija, ekspertiza i elaborata.

Usluge

Institut za stočarstvo Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci obavlja i pruža stručne usluge kroz:

  • Prenošenje naučnih i stručnih saznanja u praksu;
  • Izdavanje atesta i sertifikata;
  • Projektovanje i izradu studija, planova i praktičnih rješenja;
  • Izradu strateških i programskih dokumenata i planova;
  • Usluge ispitivanja i analiza u laboratorijama Instituta ;
  • Izdavačku i edukativnu djelatnost (izdavanje naučnih i stručnih publikacija i časopisa, planiranje i realizacija formalne i neformalne edukacije studenata i drugih zainteresovanih lica);
  • Organizovanje savjetovanja i konferencija;
  • Konsalting, marketing i inženjering usluge;
  • Provođenje aktivnosti na utvrđivanju i zaštiti ugroženih rasa gajenih životinja;
  • Provođenje aktivnosti na unapređenju organizacije i funkcionisanja strukovnih udruženja.

Jedna od djelatnosti Instituta za stočarstvo je transfer naučnih dostignuća iz oblasti stočarstva do proizvođača i njihova primjena u praksi, neposredno u saradnji sa farmerima i drugim institucijama iz oblasti poljoprivrede.

Jedan od zadataka je podizanje nivoa znanja poljoprivrednih proizvođača o značaju proizvodnje zdravstveno bezbjedne hrane za životinje, značaju pravilne i kvalitetne ishrane, gajenja domaćih životinja, a sve u svrhu dobijanja kvantitativno i kvalitativno boljih proizvoda animalnog porijekla za ljudsku ishranu. Institut za stočarstvo izrađuje poslovne planove, daje stručna mišljenja, stručne savjete, znanja, instrukcije i prenosi praktične vještine farmerima. Učestvuje u prikupljanju i obradi podataka iz oblasti stočarstva. Institut pruža usluge projektovanja i izrade studija, planova i praktičnih rješenja iz domena proizvodnje u govedarstvu, ovčarstvu, kozarstvu, svinjarstvu, živinarstvu, konjarstvu, ribarstvu, pčelarstvu i dr. Institut posjeduje opremu za praćenje mikroklimatskih parametara u objektima za gajenje životinja. Na osnovu posmatranih parametara daju se preporuke u cilju stvaranja povoljnog mikroklimata u objektima za smještaj životinja, a posljedično tome i postizanja boljih proizvodnih rezultata i zdravstvenog statusa gajenih životinja

Laboratorija za kontrolu kvaliteta hrane za životinje osposobljena je za ispitivanje hemijskog sastava i hranljive vrijednosti stočnih hraniva i gotovih koncentratnih smjesa. Sve analize hrane za životinje rade se klasičnom hemijskom analizom (Weende metod).
U laboratoriji za kontrolu kvaliteta hrane za životinje rade se sledeće analize hemijskog sastava hrane: vlaga, etarski ekstrakt (sirove masti), sirova vlakna (sirova celuloza), sirovi proteini, bezazotne ekstraktivne materije (BEM) i pepeo.

U laboratoriji za akvakulturu pružaju se usluge ispitivanja efekata hrane različitog sastava na koeficijent konverzije i karakteristike rasta gajenih riba različitih uzrasnih kategorija (od izvale do konzumne veličine).

 

 

 

Prenošenje naučnih i stručnih saznanja u praksu – teoretska i primjena naučnih i stručnih saznanja iz oblasti pčelarstva na oglednom pčelinjaku Poljoprivrednog fakulteta, kako za potrebe nastave (studenti), tako i za potrebe pčelara praktičara.

Povezivanje sa proizvođačima voća, povrća, industrijskog i ljekovitog bilja na širem području grada Banjaluka i mogućnost uslužnog oprašivanja biljnih vrsta.

Laboratorije instituta

Laboratorija za kontrolu kvaliteta hrane za životinje je osnovana 2010. godine.

Laboratorija je osposobljena za ispitivanje hemijskog sastava i hranljive vrijednosti stočnih hraniva i gotovih koncentratnih smjesa. Sve analize hrane za životinje rade se klasičnom hemijskom analizom (Weende metod) – Rješenje o ispunjenosti uslova za rad Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, 09-335-20361/10, od 25.11.2010. godine.

Pored hemijske analize stočne hrane, u Laboratoriji za kontrolu kvaliteta hrane za životinje se vrši izvođenje vježbi iz oblasti ishrane životinja i proizvodnje i prerade mlijeka za studente prvog i drugog ciklusa studijskog programa Animalna proizvodnja na Poljoprivrednom fakultetu. Takođe, u laboratoriji je urađen ili se radi značajan dio ispitivanja u sklopu diplomskih radova, magistarskih teza i doktorskih disertacija na Poljoprivrednom i drugim fakultetima Univerziteta u Banjoj Luci, kao i veći broj naučno-istraživačkih projekata finansiranih od strane Vlade Republike Srpske i međunarodnih naučnih institucija.

Istraživački program laboratorije za akvakulturu obuhvata: ispitivanje kvaliteta vode i uticaja na gajene vrste riba, ispitivanje kvaliteta hrane za ribu i karakteristika rasta gajenih vrsta riba različitih uzrasnih kategorija, selekcija dužičaste pastrmke, uspostavljanje sistema akvaponije i drugih sistema gajenja.

Laboratorija za akvakulturu opremljena je sistemom za vodosnabdijevanje sa protočnim akvarijumima i tankovima različitih zapremina za različite vrste riba, uređajima za analizu i praćenje kvaliteta vode u akvarijumima i tankovima u kojima se realizuju eksperimenti, opremom za obilježavanje riba pasivnim integrisanim čipovima i drugom pratećom opremom.

Laboratorijska istraživanja obuhvataju: istraživanja od perioda embrionalnog (od oplodnje do izvale) i postembrionalnog razvoja jedinki do konzumnih veličina različitih vrsta riba, uticaj temperature, sadržaja kiseonika i drugih materija u vodi na iskoristivost hrane, koeficijent konverzije hrane i analize karakteristika rasta riba, analizu uticaja različitih hemijskih preparata na ribe (testovi toksičnosti), istraživanja primjene nanomaterijala u održavanju kvaliteta uzgojne sredine, pripremu uzoraka za različite tipova analiza (histološke i dr.).

                                                                                                                Šef laboratorije: Prof. dr Nebojša Savić     

Rukovodilac Instituta
Prof. dr Biljana Rogić
Tel: + 387 51 330-947
E–pošta: biljana.rogic@agrofabl.org

 
 

 

 

Agrarna ekonomija i ruralni razvoj (II ciklus)

Nastavni proces na drugom ciklusu studija u okviru studijskog programa Agrarna ekonomija i ruralni razvoj (Master studij) odvija se na dva usmjerenja i to: Agrobiznis i Ruralni razvoj I, koji studentima omogućava sticanje praktičnih i teoretskih znanja iz većeg broja poljoprivrednih, ekonomskih i društvenih nauka. Na master studiju studenti se obrazuju za stručni i naučni rad u oblasti ekonomike poljoprivrede i ruralnog razvoja. Trajanje master studija je dvije godine odnosno četiri semstra. Nastsvni plan se sastoji od 15 predmeta, stručnog projekat i završnog (master) rada. Završni rad se vrednuje sa 20 ECTS bodova, čime student ostvaruje 120 ECTS.

Kao rezulata participacije, nastavnog kadra studijskog programa Agrana ekonomija i ruralni razvoj, u TEMPUS projektu pod nazivom „Uspostavljanje savjetodavne mreže za ruralni razvoj u zemljama zapadnog Balkana“ uspostavljen je i organizovan jednogodišnji master studija (60 ECTS) iz ruralnog razvoja (Ruralni razvoj II). Nastava na ovom usmjerenju master studija se izvodi po identičnom planu i programu na univerzitetima u Banjoj Luci, Novom Sadu, Tetovu i Tirani, a pod mentorstvom univerziteta u Redingu, Vaheningenu, Oslu i Pragu. Završetkom II ciklusa akademskih studija (master studij) na usmjerenju Agrobiznis student stiče zvanje master agrobiznisa- 300 ECTS, a po okončanju usmjerenja Ruralni razvoj I ili II dodjeljuje mu se zvanje master ruralnog razvoja – 300 ECTS.

 

Animalne nauke

Studijski program Animalna proizvodnja sa studijama drugog ciklusa na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banja Luci je osnovan 2006. godine. Razlog osnivanja studijskog programa drugog ciklusa Animalna proizvodnja jeste sticanje specijalističkih znanja u pojedinim užim naučnim oblastima za kojima postoji suštinska društvena potreba.Na studijskom programu Animalna proizvodnja studije su definisane po sistemu 3+2+3. Drugi ciklus studija se odvija u okviru dva usmjerenja i to:
Bezbjednost hrane animalnog porijekla u lancu poljoprivredne proizvodnje i Stočarstvo.
Nastava na drugom ciklusu studija traje dvije godine, odnosno četiri semestra. Opterećenje po semestru je 30 ECTS bodova, odnosno 60 ECTS bodova za akademsku godinu, tako da student tokom studiranja na drugom ciklusu studija ostvari ukupno 120 ECTS bodova, što sa prvim ciklusom čini ukupno 300 ECTS. Nastavni plan čine obavezni i izborni nastavni predmeti, stručni projekat i magistarski (zavšni rad).
Akademski nazivi koji se stiču po završetku drugog ciklusa akademskih studija na usmjerenjima Animalna proizvodnja su: master animalne proizvodnja i master stočarstva. Odbranom master rada studenti stiču pravo da se zaposle u zvanju rukovodioca animalne proizvodnje na farmama manjeg ili većeg kapaciteta svih životinjskih vrsta u privatnom i državnom sektoru, ili stečeno znanje mogu primjeniti i u naučnim, stručnim i državnim institucijama, kojima je primarno, odnosno sekundarno istraživanje animalna proizvodnja.